
Fotografija levo: 9 natpis glasi: "Džon Backus, vođa grupe koja je razvila FORTRAN (1954-57), bio je rani SSEC programer." Posle služenja u američkoj vojsci, u Drugom svetskom ratu, Backus je dobio BS iz matematike od Kolumbijske škole opštih studija 1949. (i, verujem, da je takođe zavšio Columbia Masters, godina je nepoznata). On je radio u IBM-u
Watson Laboratoriji na univerzitetu “Kolumbija” od 1950. do 1952. i nastavio da vodi IBM istraživačku programersku grupu, i bio je poštovan kao IBM- ov saradnik 1963. Pored FORTRAN- a, Bakus je takođe razvio BNF (Bakus normalnu forma ili Bakus- Naur forma, primena
Noama Čomskijeve generativne gramatike na formalne jezike računara), jezik koji se formalno koristi da opiše jezike računara, i bio je glavni autor revidiranog izveštaja Algol- a 60. On je otišao u penziju 1991. godine. Citat ACM- Tjuringove nagrade:
“Za dubok, uticajan, i trajan doprinos dizajnu praktičnih programskih sistema visokog nivoa, naročito kroz njegov rad na FORTRAN- u, i za objavljivanje formalnih procedura za specifikaciju programskih jezika.”
Dzon W. Bakus umro je u njegovom domu u Ešlendu, u Oregonu, 17. marta 2007. godine.
Izabrane publikacije:
- Dzon W. Bakus, "IBM 701 sistem brzine kodiranja", IBM, Njujork (10. septembar 1953.) str. 4.
- Dzon W. Bakus, "IBM sistem brzine kodiranja ", časopis ‘Udruženje za računarske mašine’, Vol.1 broj.1 (januar 1954), str .4- 6.
- Dzon W. Bakus, Harlan Herik “IBM 701 sistem brzine kodiranja i drugi automatski programski sistemi ", Simpozijum o automatskom programiranju digitalnih računara, Kancelarija tehničke službe, sektor za trgovinu Ujedinjenih drzava, Vašington (maj 1954), str.106- 113.
- Specifikacije za IBM matematičku formulu prevodilačkog sistema- Fortran, IBM- Primenjeno odeljenje nauke, Njujork ( 10. Dec 1954), 43 str.
- Amdahl, G. M. i Dz. W. Bakus, sistem dizajna IBM tip 704, IBM- inženjerska laboratorija, Pokipsi, Njujork (1955), 11. str.
- Dzon W. Bakus, ‘FORTRAN Automatski sistem kodiranja’, Postupak zapadne zajedničke računske konferencije 1957, str.188-198.
- Dzon W. Bakus, ‘Sintaksa i semantika predloženog Međunarodnog algebarskog jezika’ u Cirihu, konferencija ACM-GAMM, ‘Zbornik radova Međunarodne konferencije o obradi informacija’, UNESCO, 1959, str .125-132.
- Dzon W. Bakus i P. Naurov (ur.) ‘Revidirani Izveštaj o algoritamskog jeziku Algol 60’, CACM, vol. 6, str. 1; Računarski časopis, Vol. 9, str. 349; Broj mat, vol. 4, str. 420. (1963)
- Dzon W. Bakus, ‘Istorija Fortrana I, II i III’, Anali o istoriji računarstva, vol.1 br.1 (jul- septembar 1979).
Reference:
Reference Fortrana i Algola:
- Preliminarni izveštaj, Programerska istraživačka grupa, Primenjeno odeljenje nauke, Međunarodna poslovna mašinska korporacija, novembar 10. 1954, Specifikacije za IBM matematičku formulu prevodilaćkog sistema, Fortran ", u Kar. Urednici, Dzon W. Bakus i Norman R. Skot. Napomene: Specijalna letnja konferencija o digitalnim računarima i prerađivačkim podacima, Univerzitet u Mičigenu, Fakultet inženjeringa (leto 1955)
- IBM 704 Fortran manuelne programerske reference (15. oktobar 1956)
- IBM 704 Fortran programerski bukvar (1957).
- IEE, Anali o istoriji računarstva, specijalno izdanje, "FORTRAN-ova dvadeset peta godišnjica", Vol.6 br.1 (Januar 1984).
- Ekman Torgil i Karl-Erik Froberg, ‘Uvod u Algol programiranje’ ( Larobok i Algol), studentska literatura, Lund, Švedska (1964) i Univarzitet Oksford, London (1967).
Linkovi (svi su dobri kao od 3. aprila 2004):